srijeda, 7. prosinca 2011.

press BRODOGRADNJA

Statistika posjeta na Vitar23.com


Pozdrav svima :).

Na gornjoj slici možete vidjeti statistiku posjeta u posljednjih mjesec dana prema Google Analytics za stranicu www.vitar23.com
Postoji veliki interes sa različitih strana za projekt Vitar i trimaran Vitar23.

subota, 18. lipnja 2011.

Transkript press konferencije 10.06.2011.

MZ. Želim vam dobrodošlicu u ime vašeg današnjeg domaćina, to su redom g.Ivan Cindrić voditelj i idejni začetnik trimarana, glavni projektant trimarana g.Ivan Margić i predstavnik proizvođača trimarana g.Alan Klanac.

Prvo molim g.Cindrića da nam objasni, uvede nas u cijelu tu priču i ideju zvanu Vitar.

IC. Dobar dan svima, drago mi je što ste se odazvali.
Kao prvo zašto trimaran to je prvo pitanje i zašto Vitar, zašto ta ideja ? Dok niste povraćali na jednom takvom niste znali zašto bi krenuli u to. Tako se i meni desilo, imao sam priliku na Fiumanci sa jednim kolegom sjesti u trimaran, malo manji od pet metara i doživjeti taj tril, uzbuđenje tu brzinu, to događanje i jednostavno se oduševio i krenuo odmah u projekt izrade prvog hrvatskog trimarana. Okupio tim ljudi koji je vrlo sposoban i profesionalan u tome što radi, dobio pravu ekipu i dobio na kraju i pravi proizvod, dakle trimaran Vitar23.

Da vas upozorim ovo u bočicama nije za piće, to je punjeno u Dalmaciji – „vitar“ pa evo to je logika suvenira kojeg smo osmislili za ovu priliku i za dalje.

Što još reći... dakle samo plovilo – što su specifike to je da je dizajnirano pošto sam ja inače iz arhitekture i dizajna potekao, pa je plovilo projektirano u zlatnom rezu, znači to je nešto što je kompozicijski bitno za sve omjere za izgled, finalizaciju, jednako izvana i iznutra znači svakom detalju je posebna pažnja posvećena tako da cijelo plovilo kao objekt djeluje unutar tih ergonomskih zakona. Evo za toliko..za početak.

MZ. Hvala g.Cindrić, da sve nebi ostalo na idejnim skicama i da nebi samo vizualno lijepo izgledalo, bilo je potrebno projektirati – napraviti tehničku dokumentaciju pa molim g.Ivana Margića – glavnog projektanta da nam se obrati sa par riječi.


IM. Dobar dan, ja sam Ivan Margić, direktor Margić projekta i glavni projektant na projektu Vitar 23.
Zajedno s mojim zaposlenicima, također čalanovima projektnog tima, Miroslavom Bogdanovićem i Ivanom Juračićem izradili smo cijelokupnu projektnu i radioničku dokumentaciju, od preliminarnih 3D modela pa sve do korisničkog priručnika za vlasnika plovila.
Plovilo je projektirano na način da udovoljava svim važećim tehničkim zahtjevima plovila za sport i razonodu projektne kategorije C, što podrazumijeva plovidbu područjem III a, odnosno plovidbu 6 nm od obale ili otoka pri najvećoj brzini vjetra od 6-7 bofora i značajnoj valnoj visini od najviše 2 m.
Trimaran je projektiran za 4 člana posade prosiječne mase 80 kg. S 4 člana posade na plovku i punom površinom jedara izdrži nalet vjetra od 27 čv.Kao što je navedeno, pri brzini vjetra od 20-tak čv očekuju se brzine iznad 20 čv.
Jedna od osnovnih značajki trimarana je da se njegovi plovci sklapaju čime se ukupna širina trimarana svodi na 2,5 m. Rasklapanje i sklapanje plovaka obavlja se na vodi. Mehanizam za sklapanje plovaka je vrlo jednostavan i nema slobodnih dijelova koji mogu pasti u more. U sklopljenom položaju trimaran ima dovoljan stabilitet da se njime može upravljati vanbrodskim motorom snage 6 kW ili 8 KS, te da jedna osoba sama sklopi i rasklopi plovke.

Forma pramčanog dijela plovka je izrazito uska i postepeno se razvija u formu kružnog oblika kako bi se dobila što veća površina na krmenom dijelu plovaka pri različitim kutovima poprečnog nagiba trimarana. Najveća širina plovka iznosi 0,53 m.

Središnji trup je izrazito vitak. Širina na vodnoj liniji dok trimaran miruje iznosi 1m. Najveća širina palube središnjeg trupa iznosi 1,81 m.

Jarbol trimarana rotira u svom ležištu i sustrujnog je oblika.
Kobilica je podizna. Podizanjem i spuštanjem kobilice upravlja se iz kokpta, kao i uvlačenjem i izvlačenjem pramčanog tanguna.
Kormilo trimarana je konstruirano tako da se list kormila prilikom udara o dno oslobađa i podiže kako ne bi došlo do većeg oštaćenja lista kormila. Po želji vlasnika kormila se mogu pozicionirati na plovke, što je vrlo bitno kod upravljanja trimaranom pri većim brzina.

 Nadam se da će ovo plovilo pružiti puno užitaka budućim vlasnicima.


MZ. Hvala g.Margić, mislim da nakon ovog izlaganja ništa nije moglo ostati nejasno, a da bi trimaran ugledao svijetlo dana potrebno ga je proizvesti pa molim g.Alana Klanca ispred Alveus performansa da nam malo nešto više kaže o proizvodnji samog trimarana.

AK. Hvala Marija. Dobar dan, dobro veče svima ovaj jako mi je drago vidjeti zainteresirane medije i pojedince da su došli na ovo predstavljanje. Radi se o, ja bih ponovio tu činjenicu, prvom hrvatskom trimaranu, dakle o proizvodu koji je i osmišljen i projektiran i biti će proizveden ubrzo u Hrvatskoj. To je samo po sebi mislim bitna činjenica s obzirom da na svijetu postoji, ajmo reći skoro na prste jedne ruke, broj proizvođača ovakvih plovila, koja su vrlo atraktivna plovila, jer ipak se radi realno gledano o jednom malom segmentu koji mi s druge strane smatramo da je dovoljno velik da može progutati jedan kvalitetan proizvod. Ono što kolege možda nisu istaknuli a vrlo je atraktivna činjenica, da je brod u potpunosti osmišljen da bude izgrađen od karbonskih vlakana, znači govorimo o materijalu koji se koristi kod najzahtijevnijih aplikacija od svemirskog programa pa do formule jedan i sličnih stvari. Većina jedrilica koje će biti na Fiumanki napravljena je po puno jednostavijoj, jeftinijoj tehnologiji.

S tom tehnologijom i s tim materijalima dobivamo taj „performance“ koji želimo i tražimo, ono što nudimo kupcima. Za sada imamo nekoliko vrlo zainteresiranih investitora u ovaj proizvod. Nemamo formalno potpisan niti jedan ugovor, međutim brod kreće u izgradnju iz tog razloga što Alveus permormance kao brend koji proizlazi iz poduzeća Alveus d.o.o. vidi u tome budućnost, vidi u tome mogućnost serijske proizvodnje, tu na tlu Rijeke i sa znanjem i „know how“ –om iz Hrvatske. To bih ja otprilike uobličio u ove riječi.


MZ. Hvala, vrijeme je za vaša pitanja, komentare pa slobodno pucajte.


N. Recite tko financira izgradnju trimarana?

AK. Financira se u ovom trenutku od strane Alveusa, znači proizvodnja , a projekt je tj. razvoj financirao Šček-Cindrić d.o.o., do ove faze.

IC. Sve je do sada produkt hrvatskih firmi i vlastitog kapitala.

N. Koliki je trošak trimarana, cijena za kupca, procjena?

AK. Predkalkulacijska cijena, znači ono što se nudi na tržištu, je kompletan brod, znači sa jedrima sa svom opremom, oko 100 000 eura, postoji isto tako – što nije spomenuto, projekt VITAR – to je projekt one design klase brodova gdje će onda brodovi u toj klasi, kada bi se išlo u veću narudžbu, išla na 85 000 €.

IC. Znači u serijskoj proizvodnji bi došlo do optimizacije i procesa i sa dobavljačima bi se dalo razgovarati na jedan drugi način, dobili bi što povoljniju cijenu za krajnjeg kupca – što je u biti i cilj.

AK. Investitori mogu uskočiti odmah stvar je ...

N. Kada vi očekujete investitore?

AK. Pa, mi očekujemo vrlo brzo. Mi očekujemo prve odgovore, prve potvrdne odgovore tijekom ovog mjeseca ili idućeg mjeseca.

N. Strani ili domaći investitori?

AK. Strani. Najočekivaniji su strani investitori a nešto i domaćih iskazuje interes.

N. Taj brod se gradi na Trsatu?

AK. Taj brod se gradi na Trsatu, da.

N. I kad bi u more?

AK. Pa do kraja godine – to je plan.

N. Postoji li neka razlika između trimarana koji su već na tržištu i ovog trimarana?

IC. U svakom slučaju. Dakle mi smo, kada smo zasnivali plovilo, ciljali tržišni segment koji je na neki način prazan. Znači, imamo plovilo koje je s tehničke strane izuzetno kvalitetno, ima vrhunske performanse, vrhunske komponente, ako se uspoređujemo sa konkurencijom u istim dimenzijama recimo- konkurencija ne postoji, postoje brodovi koji su svojom kvalitetom i performansama dosta slabiji. Sa druge strane postoje brodovi koji su veći, ali su cijenovno bih rekao skoro duplo „teži“. Zato što je inače u ovom biznisu – neznam zašto,a to je jedan od razloga zbog kojih sam ušao u ovaj biznis, su ogomne marže i stječe se dojam da je nekakav čudan odnos kvalitete i toga što se nudi i same cijene. Tako da mi želimo napraviti vrhunski proizvod po razumnoj cijeni – to je cilj.

N. Postoji li u svijetu već nekakva flota trimarana?

IC. Ovako. Flota trimarana dakle, najviše što ih plovi je Farrier trimaran, ali to nije serija već manufaktura – svatko kod kuće nešto radi – nema serijske proizvodnje. Recimo nešto s čim bi se teoretski mogao usporediti naš trimaran jest Seacart30, koji je napravljen u 15 komada, i sada rade Seacart26 koji je u početcima. Znači oni su počeli nešto kasnije od nas ali su prije proizveli prvoga, s tim što 26-ca nema kabinu, nemože sklapati plovke, ista je cijena kao naša a stakloplastika je. I proizvodi se na Filipinima?

AK. Jugoistočna Azija.

N. Vaša je namjera serijska proizvodnja?

IC. U svakom slučaju serijska proizvodnja i napraviti proizvod koji zadovoljava sve najviše standarde, napraviti proizvod dakle za široko tržište. Proizvod koji će biti cijenjen na svakom mjestu i do sada smo u biti u tome uspjeli – to je ono nejljepše u svemu.

N. Zašto 23?

IC. 23 stope

AK. Jedan dodatak. Da budemo konkretni u smislu segmenta tržišta na koji ciljamo. Konkretno jedan od potencijalnih kupaca je i čovjek u tridesetima sa suprugom, mislim bez djece... Ideja je uzeti brod i imat ga za vikend, jer danas ljudi koji su aktivni, koji rado uživaju koji si mogu priuštiti ajmo reći jednu takvu igračku, teško im je odvojiti 7 dana ili 15 dana. Ako ćete investirat u jednu jahtu od desetak ili više metara, 300 – 400 tisuće eura, vi je morate koristiti ili ste suludo investirali. Ovo (Vitar23) možete koristiti stvarno na vikend bazi. Vi možete ovaj brod staviti na prikolicu, izvući van ...

IC. Puno stvari nismo rekli. To je u biti sposobnost da se sa najobičnijim autom s prikolicom priđe, spusti, raširi se plovke, nakon dva sata nazad, skupiti plovke povući gore na prikolicu – i to je to. To je cijeli proces, znači nema potrebe za nekakvim vezom u marini na kraju krajeva, suhim vezom...

N. Struktura gradnje – sandwich ili?

IM. Sandwich, da, infuzija karbonska vlakna.

IC. Neznam dali smo to spomenuli, prema ISO standardima zadovoljava sve i CE certifikat...

IM. Da, prema svim važećim tehničkim normama, brod je isprojektiran prema tehničkim standardima.

IC. Recimo to je jedan podatak koji je bitan u odnosu na konkurenciju, recimo Farrier nije takav proizvod da bi mogao dobiti CE certifikat – ne zadovoljava ISO standarde u tom smislu. Ne držimo to kao bitnu činjenisu već kao nešto što smo mi ciljali a drugi nisu.

AK. Da to je recimo Novozelandski dizajn pa su drugi standardi.

N. Koja vam je direktna konkurencija, koji proizvođači?

IC. Corsair, Seacart, ... Dragonfly, ali opet toliko su, taj tržišni segment je toliko specifičan da svako plovilo, se nemože direktno uspoređivati jedno sa drugim jer nema toliko plovila recimo da bi bili jednake metraže, jednake performanse, pa je teško nekakvu pametnu usporedbu napraviti.

N. Ovaj prvi brod ćete prodati?

AK. Svakako. Nebi išli u njega ...

IC. Prvih 100 ćemo prodati , 101-og ćemo sebi ostaviti.

AK. Da 101-og, da, može i 21-og ajde, i 11-og – i to će biti već sasvim zadovoljavajući uspjeh 

MZ. Ako bi to bilo to, hvala još jednom na dolasku, iskorisiti ću priliku da vas pozovem na virtualnu Fiumanku, pa možete se okušati u virtualnom jedrenju, to će početi za 10-ak minuta...

IC. Već pripremamo zglobove 